Hrana i piće

Potrošnja slatkiša ’62: Jugoslovenska čokolada preskupa, a nije ukusna kao švajcarska

Septembar 1962, pitanje čitaoca Ilustrovane politike: Da li se u nas više troši čokolada ili bombone? (Z. T., Beograd)

Evo kakav je odgovor dobio:
“U Jugoslaviji više troše bombone od čokolade tj. kakao proizvoda, mada imamo 14 industrijskih proizvođača bombona i isto toliko proizvođača kakao proizvoda. Godine 1961. na industrijski način ukupno je proizvedeno raznih vrsta bombona i orijentalnih proizvoda (ratluka) 27.000 tona, dok je kakao produkta proizvedeno oko 10.500 tona.

U 1939. godini ukupna potrošnja bombona i kakao proizvoda u Jugoslaviji po jednom stanovniku bila je 290 grama.
Godine 1955. potrošnja bombona je iznosila 770 g, a kakao produkta 130 g.
Godine 1961. potrošnja bombona povećana na 1.440 g i kakao proizvoda na 560 grama.
Ipak, znatno zaostajemo za drugim evropskim zemljama jer, na primjer:

Švajcarac prosječno potroši godišnje 6.750 g kakao proizvoda,
Holanđanin 5 kg,
Austrijanac 3.300 grama.

Kvalitet naših bombona ne zaostaje za proizvodnjom istih vrsta u drugim razvijenim zemljama. Međutim, za kakao proizvode se to, na žalost, ne može reći, jer umnogome zaostaju za kvalitetom koji stvaraju druge zemlje, naročito Švajcarska.

Uzrok je uglavnom u tome što se čokolada i ostali kakao proizvodi u nas izrađuju samo iz jedne sorte kakaovca, a izvijesne fabrike nemaju ni potpunu mašinsku opremu koja je neophodna da se obezbijedi dobar kvalitet.

U posljednje vrijeme je izvršen niz rekonstrukcija, a podižu se i nove, moderne fabrike, te potrošači mogu očekivati povećani asortiman i poboljšanje kvaliteta kakao proizvoda.

Ove veoma hranljive namirnice imaju veliku kaloričnu vrijednost, jer 100 g mliječne čokolade sadrži 600 kalorija, koliko ima jedan kilogram govedine, a da ne govorimo o vitaminima koji se u čokoladi nalaze.

Osnovnu hranljivu vrijednost bombona čine šećer i ugljeni hidrati. Sto grama bombona prosječno imaju oko 250 kalorija.

Čokolada će ipak biti jeftinija…

Povećani kapacitet fabrika i obezbjeđenje osnovnih sirovina, već sada pružaju znatnu mogućnost da se poveća proizvodnja čokolada i bombona, ali, na žalost, cijene onemogućavaju veću potrošnju ovih proizvoda.

U stvari, tabla čokolade ili 100 g bombona mogli bi imati znatno nižu cijenu da naša trgovačka mreža ne ostvaruje nesrazmerno veliku zaradu.

Uzećemo kao primjer kakao prah, koji industrija prodaje trgovini od 550 do 700 dinara po kilogramu, a potrošači ga kupuju po cijeni od 1.200 do 1.600 dinara.

S obzirom na mjere u sređivanju tržišta i usljed povećanog obima proizvodnje, potrošači ovih slatkih proizvoda mogu očekivati znatnija sniženja cijena.”

Napisao:
Radisav Popović, direktor Poslovnog udruženja čokolade, bombona, keksa i skroba Jugoslavije (Ilustrovana politika, 1962.)
(yugopapir.com)

Klikni da komentarišeš vijest

Upiši odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Popularno

Na vrh